Sajber nasilje nad djecom: ključni rizici i savjeti za roditelje

Platforme koje su kreirane da podstaknu pozitivne interakcije su ujedno i prostor koji donosi mnogo rizika i negativnih efekata, naročito za najmlađe korisnike. Istraživanja sprovedena u Bosni i Hercegovini pokazala su da svako drugo dijete mlađe od 11 godina posjeduje profil na nekoj od društvenih mreža, a njihova aktivnost na društvenim mrežama iz dana u dan je sve veća. 

Upotreba mobilnih uređaja kod djece ranog uzrasta rezultira razvojem čitavog spektra poremećaja koji utiču na razvoj motorike, kao i stvaranje problema u govornom aparatu. S obzirom da brojke i izvještaji o sajber nasilju rastu, naglašavaju i hitnu potrebu za sveobuhvatnim strategijima za zaštitu mentalnog i emocionalnog zdravlja djece u ranom dobu i adolescenciji.

U ovom blog članku istražili smo neke od najrizičnijih oblika sajber nasilja nad djecom, ukazali na značaj edukacije i promovisanja prihvatljivih i sigurnih mjera, objedinili ključne savjete za roditelje i alate za kontrolu djece u online okruženju.

Cyberbullying 

Definicije sajber nasilja (cyberbullying) su različite. Među mnogima, sajber nasilje je bilo koji oblik neprihvatljivog ponašanja (zastrašivanje, uznemiravanje ili povređivanje), komunikacije ili sadržaja, kao i zloupotreba digitalnih platformi u svrhu ostvarenja ciljeva pojedinaca, koji nisu društveno ni moralno prihvatljivi.

Kao specifičan oblik nasilja nad djecom, cyberbullying se dešava online, putem društvenih mreža ili drugih platformi koje traže neku vrstu interakcije, može trajati i 24 sata dnevno. 

Cyberbullying je u konačnici namjerna i uporna upotreba digitalnih platformi od strane pojedinaca ili grupa, kako bi uznemiravali, traumatizovali, marginalizovali ili uticali na privatnost i sigurnost drugih pojedinca bez obzira na njihovu starost, dob ili demografiju. 

Mnogi zlostavljači koriste anonimne naloge ili privremene profile kako bi sakrili svoj identitet, što otežava njihovo otkrivanje i pozivanje na odgovornost.

Taktike variraju od direktnog zlostavljanja i pretnji, do suptilnijih, ali podjednako štetnih strategija, kao što su isključivanje iz grupa i lažno predstavljanje. Prepoznavanje oblika sajber nasilja i razumijevanje načina na koji se oni ispoljavaju, prvi su koraci u njegovom sprečavanju i suzbijanju.

Cyber grooming 

Kao još jedan oblik sajber nasilja ističe se i cyber grooming, a često se smatra kapijom ka ozbiljnijim prekršajima seksualnog iskorištavanja djece. Cyber grooming podrazumijeva proces u kome odrasla osoba uspostavlja emotivnu vezu ili stiče povjerenje maloljetne ili ranjive osobe putem interneta, s ciljem seksualne eksploatacije, zlostavljanja, trgovine ljudima ili drugih oblika štete. 

Za cyber grooming se koriste digitalne platforme poput društvenih mreža, onlajn gejming četova, aplikacija za razmjenu poruka i foruma, kako bi napadači postepeno manipulisali žrtvama i stekli kontrolu nad njima. Anonimnost i pristupačnost digitalne tehnologije omogućavaju da napadači (cyber groomeri) pristupe većem broju djece u isto vrijeme, čime se eksponencijalno umnožavaju slučajevi cyber groominga.

Psihološke taktike koje koriste tzv. cyber groomeri se u skladu sa njihovim ciljevima odvijaju u fazama. Često se biraju profili maloljetnika koji djeluju emotivno ranjivo, imaju nisko samopouzdanje ili probleme u porodici. 

Potom se ulaže vrijeme u izgradnju odnosa, pokazivanjem empatije, pružanjem pažnje, isticanjem interesovanja. Cijela komunikacija se čuva pod velom tajne, zbog čega se predlažu privatni četovi.

Eksploatacija nastaje kada razgovor postane sve eksplicitniji i zatraže se fotografije, video snimci ili susret uživo. U slučajevima odbijanja, napadači često koriste manipulaciju, prijetnje i ucjenu.

Sam proces cyber groominga može se dogoditi brzo, ali negativan uticaj na žrtvu može biti dugoročan. 

Promovisanje korištenja prihvatljivih i sigurnih mjera za bezbjednost na internetu 

Sigurnost na internetu dio je odgovornosti svih nivoa društva, javnog i privatnog sektora zbog čega iziskuje sinhronizovano djelovanje. Ipak, od ključne važnosti su aktivno učešće edukatora i roditelja i kritički pristup koji pomaže u izbjegavanju prevara i sajber nasilja.

Svakodnevno ulaganje u digitalnu pismenost i razvoj vještina za zaštitu privatnosti i identiteta, kroz razne edukativne materijale, edukacije i radionice doprinosi izbjegavanju prevara i cyber nasilja, kao i samom sprečavanju posljedica.

Vodič za sajber sigurnost

U Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska regulativa koja bi sankcionisala neki vid sajber nasilja, ali postoje brojne inicijative.

Sami roditelji često trebaju podršku u osiguranju svog i prisustva svoje djece na internetu, zbog čega su važne i kampanje koje kontinuirano podsjećaju na online rizike, ali i na načine zaštite. 

Svake godine u februaru (Safer Internet Day) u preko 170 zemalja, s ciljem promovisanja odgovorne, sigurne i pozitivne upotrebe digitalne tehnologije među djecom i mladima, realizuju se brojne aktivnosti za sigurnost djece na internetu i zaštitu od sajber nasilja. Kompanija Lanaco kao društveno odgovorna kompanija zajedno sa partnerima svake godine realizuje niz aktivnosti na temu sigurnosti djece na internetu, a u sklopu kampanje „Kako biti siguran na internetu“.

Ključne poruke i savjeti za zaštitu djece od sajber nasilja 

Otvorena komunikacija sa djecom je od posebne važnosti. Roditelji, staratelji i edukatori treba da ohrabre djecu da pričaju o svim neobičnim ili neprijatnim interakcijama.

• Učite djecu o opasnostima na mreži

Razgovarajte o svim mogućim opasnostima sa svojom djecom. Istaknite važnost međusobnog povjerenja, kako bi vam se djeca uvijek mogla obratiti za pomoć ako se susretnu s nečim uznemirujućim na mreži.

• Postavke privatnosti

Ključna stvar su postavke privatnosti. Objasnite djeci kako da koriste strožije postavke privatnosti, blokiraju sumnjive korisnike i prijave neprimjereno ponašanje. Podijelite mjere bezbjednog korišćenja interneta, uključujući izbjegavanje davanja ličnih podataka nepoznatim sajtovima/ljudima na mreži, često mijenjanje lozinki i oprez pri preuzimanju sadržaja na mreži.

• Nadgledajte aktivnosti djece na mreži i s kim komuniciraju

Ako neko na internetu traži tajnost, zahtijeva lične ili seksualne fotografije ili brzo želi da uspostavi prisnu vezu, to je dovoljan znak i crvena zastavica. Djeca često preuzimaju sadržaj s interneta poput igrica, aplikacija ili datoteka bez provjere izvora ili autentičnosti. Obratite pažnju na aplikacije koje se nalaze na njihovim telefonima.

• Slušajte djecu bez osuđivanja i vodite ih ka boljem rješenju

Ako se djeca čine povučeno, uznemireno, tajnovito ili opsjednuto svojim aktivnostima na mreži, to bi mogao biti  znak problema s kojim se suočavaju. Ukoliko posumnjate na sajber nasilje, važno je obratiti se školskom psihologu, terapeutu ili policiji. Postoje telefonske linije i službe za prijavu ovakvih slučajeva. UNICEF je pokrenuo „Plavi telefon“, savjetodavnu i besplatnu liniju za pomoć, čija je ideja da se uz pomoć angažovanja stručnih osoba izbjegnu teže posljedice sajber nasilja.

Najbolje aplikacije za kontrolu djece i mjere zaštite u online okruženju

Prve linija zaštite djece su roditelji, a različite aktivnosti kao što su sigurnosne postavke i nadzor koji će omogućiti lakšu kontrolu nad online aktivnostima i filtraciju sadržaja su primjer dobre prakse.

Zajedničko korištenje interneta (npr. roditelji i djeca zajedno traže informacije, gledaju obrazovne sadržaje) može da doprinose boljem razumijevanju mogućih rizika.  Aplikacije za roditeljsku kontrolu pomoći će vam da osigurate vašu djecu bez obzira na uređaj koji koriste, kako biste pratili njihovu aktivnost na internetu.

Milion korisnika širom svijeta koristi aplikacije kako bi kreirali sigurno okruženje za svoju djecu za korištenje interneta.  Kaspersky Safe Kids  ima pun skup funkcija za besplatnu i plaćenu verziju, a broj korisnika i nagrade idu u prilog njegovoj efikasnosti kao alatu. Ovaj alat olakšava roditeljsku kontrolu djece na internetu, a kompatibilan je sa svim uređajima.

Uz Kaspersky Safe Kids možete nadgledati digitalnu aktivnost vaše djece, vrijeme provedeno za ekranom i primati obavještenja o zabrinjavajućem ponašanju. Za najmlađe, posebno korisna opcija je blokiranje štetnog sadržaja, koje će zaštiti djecu od sadržaja negativnog uticaja.

Pomoću web filtera i bezbjedne pretrage, spriječićete otvaranje web lokacija i određenih aplikacija, kao i sakriti neprikladan sadržaj. Istraživanje ogromnog izvora videozapisa, bez nadgledanja aktivnosti podrazumijeva i laku dostupnost neprikladnog sadržaja i sadržaja sa lošim uticajem po djecu. Nadgledanje aktivnosti djeteta pomoću izvještaja o aplikacijama i webu i izvještaja o usluzi YouTube, ali i same postavke zaštite u skladu sa uzrastom djeteta na You tube platformi omogućiće adekvatan roditeljski nadzor.

Zaključak

Na globalnom nivou, sajber nasilje se rangira kao primarna briga u vezi s internetskom sigurnošću. Sajber nasilje u svim svojim oblicima može uništiti živote mladih ljudi i njihovih porodica. Ovo je i pitanje zdravlja i ljudskih prava, a kolektivna moralna odgovornost je da se posebno zaštite djeca od nasilja i štete, kako van mreže, tako i na mreži. 

Sigurnost na internetu zahtijeva koordinisano djelovanje svih nivoa društva – od vlada i institucija, preko tehnoloških kompanija, do obrazovnih ustanova i porodica. Međutim, roditelji i edukatori imaju presudnu ulogu u svakodnevnoj prevenciji: kroz stalnu edukaciju, otvorenu komunikaciju, upozoravanje na prijetnje i razvijanje kritičkog mišljenja kod djece i mladih. Istraživanja pokazuju da su djeca koja imaju adekvatnu podršku roditelja i nastavnika (emocionalnu i edukativnu) otpornija na online rizike.

Ukoliko vi ili neko koga poznajete trpite sajber nasilje, razmislite o traženju pomoći od prijatelja, člana porodice, savjetnika ili druge stručne osobe. Takođe, prijavite uvredljiv sadržaj platformi na kojoj se pojavljuje i razmotrite obraćanje lokalnim vlastima ukoliko prijetnje eskaliraju.